KAKO izgleda Malta? Zamislite otok veličine našeg Hvara, smjestite ga na pučinu Sredozemnog mora, negdje između Europe i Afrike, pa “nagurajte” na njega gotovo pola milijuna ljudi. Ljeti dodajte još stotine tisuća turista i eto – tako izgleda Malta.
Ako izuzmemo nenaseljene otočiće, Malta su dva otoka – veći koji se zove isto kao i država te manji Gozo. Znatan dio većeg otoka otpada na grad i tek zapadni i sjeverni dijelovi imaju malo zelenila i poljoprivrede. Na Malti nema mjesta kojeg bismo mogli smatrati “divljinom”, a ono malo slobodnog prostora dodatno “nagrizaju” brodogradilišta s ogromnim dizalicama i industrija.
“Na papiru” postoji mnogo manjih naselja od kojih je Valletta glavni grad. Realno, Malta je grad-država s jednim jedinim velikim gradom, nekoliko satelitskih prigradskih naselja i obližnjim otokom Gozo.
Taj Gozo malo je ugodniji i nije toliko naseljen kao veći otok Malta, ali se nemate kamo maknuti. Kad se popnete na citadelu u središtu otoka, iza kilometar-dva zelenila na sve četiri strane vidite more. Većina turista Gozo posjete u obliku dnevnog izleta, a realno više od dva-tri dana tamo nemate što raditi.
Mnogo toga na Malti nije nam bilo osobito interesantno jer to imamo u istom, često i ljepšem izdanju na hrvatskom Jadranu. Zemlja je, osim toga, potpuno turistički eksploatirana i nemate centimetra otoka koji nije posjetilo milijune turista prije vas. Međutim, dva mjesta iskaču svojom atraktivnošću – glavni grad Valletta te Hipogeum u Ħal-Saflieni.

Lijepa Valletta i mistični Hipogeum

Valletta je zanimljiva zbog ljepote svojih ulica i trgova, starih zidina i atraktivnih pogleda na zaljeve i more sa svih strana. Lijep grad čini vrlo skladnu cjelinu, ugodnu za šetnju i odmor. Tu je i jedno od najstarijih kazališta te palača na središnjem trgu, bivša rezidencija malteških vitezova.
Posebno se ističe prekrasna barokna konkatedrala sa slikama Caravaggia i freskama Prettia. Caravagio je, doduše, svojevremeno bio protjeran s Malte, ali je ostavio nekoliko remek-djela s kojima se Malta silno ponosi.
Katkad je u Valleti i obližnjoj Vittoriosi zamorno što previše inzistiraju na priči o herojskoj obrani od Turaka prije petstotinjak godina jer Hrvatska ima mnogo više takvih i još daleko snažnijih priča iz istog razdoblja. Također bezbrojne izložbe o Malti u II. svjetskom ratu odražavaju njihova nacionalnu traumu, ali se sve to čini kao daleki odjek onoga što je Hrvatska u tom periodu, i još narednih pola stoljeća, morala prolaziti.
Hipogeum, velika prapovijesna podzemna grobnica i hram, je doista nešto posebno, konačno nešto što u Hrvatskoj nemamo. Sam obilazak je doživljaj jer je mjesto prepuno tajni i nikad odgovorenih pitanja. Na ovom mjestu pokopano je oko 7.000 tijela, a korištena je između 3600. i 2500. godine prije Krista. Vrlo, vrlo malo se zna o ljudima koji su tada naseljavali Maltu. Došli su vjerojatno sa Sicilije i s vremenom razvili naprednu civilizaciju. Međutim, iznenada su nestali i ne zna se  što se dogodilo. Nije poznato kojim jezikom su govorili i kakvu su religiju imali. I sama grobnica otkrivena je slučajno prije stotinjak godina tijekom gradnje jedne kuće.
Malta je zanimljiva i kao mjesto na kojem se, prema Djelima apostolskim u Bibliji, slučajno našao sveti Pavao na putu u Rim. Njegov brod doživio je brodolom, a stanovnici Malte dobro su prihvatili brodolomce. Prema predaji, Pavao je tada na Malti utemeljio kršćansku zajednicu. Nekoliko mjesta, osobito u gradu Rabatu, posvećena su Pavlu.
Svidio nam se i “azurni prozor”, zgodna formacija stijena iznad mora na otoku Gozo. Bili smo tamo potpuno sami, vjetar je bijesno puhao, valovi su bili izuzetno veliki… Eto, mali dašak avanture u (pre)turističkoj zemlji.

Europski starački dom

Malta ima mnogo starijih ljudi, kao i mnogo umirovljenika iz cijele Europe, osobito Britanaca. Tu je daleko ugodnija i toplija klima nego na sjeveru Europe, sve je daleko jeftinije i svi govore engleski.
Činilo nam se kako su stariji ljudi na Malti daleko uklopljeniji u svakodnevni život nego u Hrvatskoj, što je vjerojatno posljedica i znatno višeg životnog standarda, osobito umirovljenika. Stariji ljudi, kao i mladi, sjede u kafićima, jedu u restoranima, borave u hotelima, idu na izlete… Čak je na rock koncert u jedan klub došlo nekoliko starijih ljudi, od kojih neki i teže pokretni, i zabavljalo se na svoj način. Pušenje je zabranjeno u svim javnim prostorima, tako da parovi s djecom nisu “protjerani” iz kafića kao u Hrvatskoj.
Malta je zanimljiva kao drukčiji Mediteran od onog na koji smo navikli. Vrlo jak britanski utjecaj, ali i spoj toliko različitih kultura na granici Europe i Afrike, jedinstveno su spojeni u priču o vitezovima, svetom Pavlu i životu na lijepom, malom otoku koji živi neki svoj život usred pučine Sredozemnog mora.